Ovogodišnji Stručni žiri Kao i svake godine stručni žiri sastavljan od već afirmiranih ili neafirmiranih
filmaša,
književnika, glumaca, glazbenika, likovnih umjetnika....
Žiri za Kratku priču
Martina Mlinarević Sopta (Ljubuški / Široki Brijeg / BiH)
Martina Mlinarević-Sopta (29), rođena Ljubušanka, širokobriješka nevjesta, profesor engleskog jezika i književnosti, objavila dvije zbirke poezije i proze: Firentinske suze i Otok u prosincu, dobitnica par književnih nagrada, radila sve i svašta, od novina preko radija do robovanja u kapitalističkim firmama, no najpoznatija ipak kao kolumnistica portala Poskok, gdje je godinama pisala pod, sada već kultnim :D pseudonimom OldSkul. Kasnije prelazi na portal Index.hr, gdje piše i danas, svakodnevno sekirajući političke neistomišljenike i uživajući pritom.
Tvrtko Milović (Kiseljak / BiH)
Rođen u rujnu 1982. u Sarajevu, Tvrtko Milović tu je završio i tri razreda osnovne da bi se onda preselio u kiseljak. Tu završava sve do srednje. Fakultet političkih znanosti skončava u Zagrebu gdje se kao student počeo gurati da piše u nekim magazinima i zavičajnim listovima. Nakon povratka u Kiseljak, počinje novinarsku karijeru na lokalnoj televiziji Kiss, te pokreće i internet portal artinfo.ba. To sve zamjenjuje kratkim angažmanom na državnoj televiziji BHT, a onda tri godine na Televiziji Sarajevo. Cijelo to vrijeme, aktivno piše kolumne i članke za portal poskok.info. Na Poskoku do danas objavljuje stotinjak kolumni, od kojih su mnoge prenešene i na druge portale u BiH i Hrvatskoj.
Petar Miloš (Tomislavgrad / BiH)
Rođen (sasvim slučajno) „prid Ilindan na dva dana“ 1948. godine u selu Crljenice kraj Duvna. Jednom sam kao šestogodišnjak nakon mise jedini u kući upamtio ime proroka Ezekiela kojega je fratar spomenuo, pa su me proglasili „veleznanim“ djetetom. To materi nije bilo drago, jer se pričalo da „veleznanu dicu“ Bog uzima sebi. S obzirom da sam nedavno navršio 63 godine, pokazalo se da baš i nisam veleznan i da su materina strahovanja bila neutemeljena.
Slučajno sam se školovao. Završio sam peti razred u Mesihovini. Ćaći je bilo drago što nije bilo šestog razreda, jer je računao da mu mogu pomoći u seljačkom poslu. A ja čuo da u Rakitnu postoji čak osam razreda, pa velim ćaći kako bih rado nastavio školovanje.
- Nu, Pečata ti Issova, čovik ode u vojsku tri godine i nikad ga,a ono iđe u školu pet godina, pa mu malo. Kako je se dosad nisi izdobrovoljio, jebala te škola.
Na kraju sam završio u Rakitnu, pošto je mater kazala ćaći da se od mene ovakvog zamuzena nikad neće istesat dobar seljak, a škola mi išla od ruke. U daljem školovanju sam imao sreću što je rodijak Slavo odselio u Đakovo, pa poveli i mene na školovanje. Nakon završene gimnazije rodijak Ante odeselio u Slavoniju, a ja kod njega na fakultet. Pošto ćaća nije imao novaca, a država mi nije dala kredit, to sam za vrijeme studija svako ljeto provodiol u Njemačkoj gdje su mi rodijaci našli posla na čišćenju gradilišta.
Kada sam 1972. godine, kao prvi Crljeničanin, završio studij filozofije i njemačkog jezika, ćaća me cinično pita: Znaš li ti sada sve? A ja mu počnem filozofirati kako sada tek znam koliko ne znam.
- More bit da ti sada ne znaš više od mene, a ja još nemam ni razreda škole, kazao je ćaća.
Onda ti se zaposlim kao profesor u Jajcu, pa nakon četiri godine upadnem u novinarske vode kao dopisnik RTV Sarajevo. U ratu mijenjam bauštelu, ali ne i posao. Prvo sam radio kao dopisnik HTV-a iz Širokog, a onda kao kolumnista u Slobodnoj Dalmaciji. Pa sam se oženio, pa dobio četvero djece, pa napisao dva Romana (Legende o Rodijaku Ćipi i Ratne legende), dvije drame (Lekvidacija, Rodijaci i Budala na određeno vrijeme) i još neke stvari. Nikada me nitko nije nagradio, a moja pokojna mater je našla razloga za to.
- Đava ga ne odnija, kako će te nagradit, kad se ti svakom rugaš. Ne znam ja čitat, ali čujem šta drugi pričaju. Piši, bolan, da je svak dobar. U srdite prosjakinje prazna torba.
Ova materina dijagnoza pokazala se ispravnom. Naime, kada sam se u jednom društvu požalio kako se od pisanja ne može živjeti, jedan hercegovački tajkun, kojega sam malo zakačio u par tekstova, kazao mi je: Ja ću ti dat milijun maraka, samo nemoj pisat.
Mislim da ga je pretjerao.
Petar Miloš, duvanjski književnik i novinar, rođen 18. srpnja 1948. godine u Crvenicama kraj Tomislavgrada. Školovao se u Seonici, Mesihovini, Đakovu i Sarajevu, gdje završava Filozofski fakultet nakon čega je nekoliko godina radio u prosvjeti. Nakon toga okušao se u novinarstvu kao dopisnik RTV Sarajevo, HTV-a, WDR-a i Glasa Amerike. Od 1993. godine piše kolumne u Slobodnoj Dalmaciji. Objavio je “Legende o Rodijaku Ćipi”, “Ratne legende o Rodijaku Ćipi”, drame “Lekvidacija” i “Budala na određeno vrijeme”. Autor je više kratkih priča i putopisa objavljenih u raznim novinama i časopisima.
Filmski žiri
Željko Ninčić (Beograd / Srbija)
Željko Ninčić, rođen je 1959., BiH, Poklečani, (Posušje). Najznačajniji period djetinjstva i odrastanja, proveo je u Širokom Brijegu, gdje je završio gimnaziju, u kojoj se i počeo baviti glumom, (srednjoškolsko takmičenje »Najveseliji razred«, gdje je sam pisao i glumio). U to doba dvije najznačajnije ličnosti , koje su uticale na njega su Čarli Čaplin i M.P. Čkalja. U Sarajevo je otišao 1983 godine, na prijemni ispit na Akademiju scenskih umjetnosti, gdje je i primljen u klasi prof. Emira Kusturice, te istu završio 1987. god. Jedan je od autora i tvoraca predstave »Audicija« sa likom Davor Stevanović, kao i idejni tvorac i autor »Nove audicije«, sa svojim kolegama, autor »Najnovija audicija-Željko Ninčić« (»Primi me«) i »Super Nova Audicija 007«.
Zdenko Jurilj (Široki Brijeg / BiH)
Rođen 1972. godine u Širokom Brijegu. Dugogodišnji novinar Večernjeg lista i autor dokumentarnog filma "3 Dana" koji prikazuje zaustavljanje tenkova u mjestu Polog 1991. godine i filma "Let iznad minskog polja" koji govori o četvorici pripadnika deminerske postrojbe u sastavu Oružanih snaga BiH, koje pored opasnog zanimanja povezuje ljubav prema neobičnom hobiju - letenju paraglaiderom. Trenutno živi u Širokom Brijegu i radi u Mostaru.
Dalibor Nikolić Dala (Mostar / BiH)
Dalibor Nikolić rodjen je u Mostaru 17. 4. 1974.
Diplomorao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu 2000 u klasi profesora Nikole Vučkovića. Trenutno obnaša dužnost asistenta na kiparskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru. Do sada imao 11 samostalnih izložbi u Mostaru, Posušju, Zagreb, Sarajevu, Banja Lukci, Širokom Brijegu, Dubrovniku...
Glazbeni žiri
Ante Batinović (Zagreb / Hrvatska)
Rođen u Zagrebu 1951. godine. Sa 16 i pol godina počeo raditi na Radio Šibeniku. Od 1970. do 1995. godine radi na Radio Zagrebu / Hrvatski Radio, kao novinar, urednik i autor i komentator u Glazbenom programu i Informativnom programu, te piše u brojnim dnevnim listovima i tjednim listovima (Studio, Fokus, Džuboks, Večernji List, Vjesnik, Slobodna Dalmacija, Vikend i Start). Od 1983. do 1995. godine stalni vanjski suradnik Večernjeg Lista. Od 1995. godine do danas novinar, voditelj i urednik na Hrvatskoj televiziji, u Zabavnom i Informativnom programu.
Cijelo vrijeme bio reporter i novinar koji je radio intervjue s najvećim svjetskim glazbenicima, s nekima i nekoliko puta (Mick Jagger, David Bowie, Nick Cave, James Brown, Ramones, Ronnie Wood, Sting, Julio Iglesias, Placido Domingo, Diana Krall, Sex Pistols, Jose Carreras, Public Enemy, Afrika Bambaataa, Sonic Youth, Robbie Williams, Khaled, Lalo Schifrin, Ennio Morricone, Paul McCartney, Metallica kao i sa Šabanom Barjamovićem) ali isto tako raportirao sa najvećih događja u svijetu i u nas: američkih i europskih turneja Rolling Stonesa, sa feastivala u Sanremu, sa Montreux Jazz festivala i svih drugih svjetski relevantnih događaja.
Nije nikada brinuo o žanrovskim ograničenjima nego davao prednost znatiželji pa radio dokumentarce o Zagrebačkoj filharmoniji, Gibonniju, Metallici, Davidu Bowieju, ZZ Top i Nicku Caveu sa kojim se susretao i u Londonu, Zagrebu ali i Berlinu i Brightonu.
Objavio knjigu " Moraš jednom i pucat, nemoš samo dodavat! " o izborniku Slavenu Biliću, a u pripremi je i knjiga "U prvom redu backstagea" sa silnim doživljajima sa dvjestotinjak najvećih glazbenih ličnosti današnjice, njihovim intervjuima ali i doživljajima s njima koji do sada nikada nisu bili objavljeni, naročito s javljanjem za Dnevnik HTV-a u Zagrebu iz garderobe 50Centa.
Boris Čerkuč (Mostar / BiH)
Dugogodišnji glazbeni urednik i voditelj na mostarskom RDV-u. Ispočetka se aktivno bavio rokenroulom u bendu Najsmoluđi, ali kada je skužio da puno bolje sluša glazbu, nego što istu svira - okanio se ćorava posla i odlučio postati analitičar, povjesničar i kolekcionar svega što ima veze sa popularnom glazbom i pop - kulturom uopće. Ionako kažu da su najbolji glazbeni kritičari uglavnom propali glazbenici.
Ivan Galić Ivećko (Široki Brijeg / BiH)
Ivan Galić Ivećko rođen je u Širokom Brijegu 1976. godine. Utemeljitelj Hrvatske glazbene unije u Širokom Brijegu, te voditelj "male škole gitare" preko deset godina kroz koju je prošlo tisuće mladih iz cijele Hercegovine. Vrsni gitarist i poznavatelj svih vrsta glazbenih izričaja. Začetnik, osnivač, pokretač, organizator i glazbeni urednik West Herzegowina Fest-a.
18.07.2011.
WHF No.8. Program Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
WHF No.7. Program Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
WHF No.6. Program Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
WHF No.5. Program
Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
WHF No.4. Program
Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
WHF No.3. Program
Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
WHF No.2. Program
Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
WHF No.1. Program
Scene
Video
Stručni žiri
Whfanzin
