WEST HERZEGOWINA FEST

Izbornik

Ovogodi�nji Stru�ni �iri
Kao i svake godine stru�ni �iri sastavljan od ve� afirmiranih ili neafirmiranih
filmaša, knji�evnika, glumaca, glazbenika, likovnih umjetnika....

�iri za Kratku pri�u

Martina Mlinarevi� Sopta (Ljubuški / �iroki Brijeg / BiH)

Martina Mlinarevi�-Sopta (29), ro�ena Ljubu�anka, �irokobrije�ka nevjesta, profesor engleskog jezika i knji�evnosti, objavila dvije zbirke poezije i proze: Firentinske suze i Otok u prosincu, dobitnica par knji�evnih nagrada, radila sve i sva�ta, od novina preko radija do robovanja u kapitalisti�kim firmama, no najpoznatija ipak kao kolumnistica portala Poskok, gdje je godinama pisala pod, sada ve� kultnim :D pseudonimom OldSkul. Kasnije prelazi na portal Index.hr, gdje pi�e i danas, svakodnevno sekiraju�i politi�ke neistomi�ljenike i u�ivaju�i pritom.

Tvrtko Milovi� (Kiseljak / BiH)

Ro�en u rujnu 1982. u Sarajevu, Tvrtko Milovi� tu je zavr�io i tri razreda osnovne da bi se onda preselio u kiseljak. Tu zavr�ava sve do srednje. Fakultet politi�kih znanosti skon�ava u Zagrebu gdje se kao student po�eo gurati da pi�e u nekim magazinima i zavi�ajnim listovima. Nakon povratka u Kiseljak, po�inje novinarsku karijeru na lokalnoj televiziji Kiss, te pokre�e i internet portal artinfo.ba. To sve zamjenjuje kratkim anga�manom na dr�avnoj televiziji BHT, a onda tri godine na Televiziji Sarajevo. Cijelo to vrijeme, aktivno pi�e kolumne i �lanke za portal poskok.info. Na Poskoku do danas objavljuje stotinjak kolumni, od kojih su mnoge prene�ene i na druge portale u BiH i Hrvatskoj.

Petar Miloš (Tomislavgrad / BiH)

Ro�en (sasvim slu�ajno) „prid Ilindan na dva dana“ 1948. godine u selu Crljenice kraj Duvna. Jednom sam kao šestogodišnjak nakon mise jedini u ku�i upamtio ime proroka Ezekiela kojega je fratar spomenuo, pa su me proglasili „veleznanim“ djetetom. To materi nije bilo drago, jer se pri�alo da „veleznanu dicu“ Bog uzima sebi. S obzirom da sam nedavno navršio 63 godine, pokazalo se da baš i nisam veleznan i da su materina strahovanja bila neutemeljena.
Slu�ajno sam se školovao. Završio sam peti razred u Mesihovini. �a�i je bilo drago što nije bilo šestog razreda, jer je ra�unao da mu mogu pomo�i u selja�kom poslu. A ja �uo da u Rakitnu postoji �ak osam razreda, pa velim �a�i kako bih rado nastavio školovanje.
- Nu, Pe�ata ti Issova, �ovik ode u vojsku tri godine i nikad ga,a ono i�e u školu pet godina, pa mu malo. Kako je se dosad nisi izdobrovoljio, jebala te škola.
Na kraju sam završio u Rakitnu, pošto je mater kazala �a�i da se od mene ovakvog zamuzena nikad ne�e istesat dobar seljak, a škola mi išla od ruke. U daljem školovanju sam imao sre�u što je rodijak Slavo odselio u �akovo, pa poveli i mene na školovanje. Nakon završene gimnazije rodijak Ante odeselio u Slavoniju, a ja kod njega na fakultet. Pošto �a�a nije imao novaca, a dr�ava mi nije dala kredit, to sam za vrijeme studija svako ljeto provodiol u Njema�koj gdje su mi rodijaci našli posla na �iš�enju gradilišta.
Kada sam 1972. godine, kao prvi Crljeni�anin, završio studij filozofije i njema�kog jezika, �a�a me cini�no pita: Znaš li ti sada sve? A ja mu po�nem filozofirati kako sada tek znam koliko ne znam.
- More bit da ti sada ne znaš više od mene, a ja još nemam ni razreda škole, kazao je �a�a.
Onda ti se zaposlim kao profesor u Jajcu, pa nakon �etiri godine upadnem u novinarske vode kao dopisnik RTV Sarajevo. U ratu mijenjam bauštelu, ali ne i posao. Prvo sam radio kao dopisnik HTV-a iz Širokog, a onda kao kolumnista u Slobodnoj Dalmaciji. Pa sam se o�enio, pa dobio �etvero djece, pa napisao dva Romana (Legende o Rodijaku �ipi i Ratne legende), dvije drame (Lekvidacija, Rodijaci i Budala na odre�eno vrijeme) i još neke stvari. Nikada me nitko nije nagradio, a moja pokojna mater je našla razloga za to.
- �ava ga ne odnija, kako �e te nagradit, kad se ti svakom rugaš. Ne znam ja �itat, ali �ujem šta drugi pri�aju. Piši, bolan, da je svak dobar. U srdite prosjakinje prazna torba.
Ova materina dijagnoza pokazala se ispravnom. Naime, kada sam se u jednom društvu po�alio kako se od pisanja ne mo�e �ivjeti, jedan hercegova�ki tajkun, kojega sam malo zaka�io u par tekstova, kazao mi je: Ja �u ti dat milijun maraka, samo nemoj pisat.
Mislim da ga je pretjerao.

Petar Miloš, duvanjski knji�evnik i novinar, ro�en 18. srpnja 1948. godine u Crvenicama kraj Tomislavgrada. Školovao se u Seonici, Mesihovini, �akovu i Sarajevu, gdje završava Filozofski fakultet nakon �ega je nekoliko godina radio u prosvjeti. Nakon toga okušao se u novinarstvu kao dopisnik RTV Sarajevo, HTV-a, WDR-a i Glasa Amerike. Od 1993. godine piše kolumne u Slobodnoj Dalmaciji. Objavio je “Legende o Rodijaku �ipi”, “Ratne legende o Rodijaku �ipi”, drame “Lekvidacija” i “Budala na odre�eno vrijeme”. Autor je više kratkih pri�a i putopisa objavljenih u raznim novinama i �asopisima.

Filmski �iri

�eljko Nin�i� (Beograd / Srbija)

�eljko Nin�i�, ro�en je 1959., BiH, Pokle�ani, (Posušje). Najzna�ajniji period djetinjstva i odrastanja, proveo je u Širokom Brijegu, gdje je završio gimnaziju, u kojoj se i po�eo baviti glumom, (srednjoškolsko takmi�enje »Najveseliji razred«, gdje je sam pisao i glumio). U to doba dvije najzna�ajnije li�nosti , koje su uticale na njega su �arli �aplin i M.P. �kalja. U Sarajevo je otišao 1983 godine, na prijemni ispit na Akademiju scenskih umjetnosti, gdje je i primljen u klasi prof. Emira Kusturice, te istu završio 1987. god. Jedan je od autora i tvoraca predstave »Audicija« sa likom Davor Stevanovi�, kao i idejni tvorac i autor »Nove audicije«, sa svojim kolegama, autor »Najnovija audicija-�eljko Nin�i�« (»Primi me«) i »Super Nova Audicija 007«.

Zdenko Jurilj (Široki Brijeg / BiH)

Ro�en 1972. godine u Širokom Brijegu. Dugogodišnji novinar Ve�ernjeg lista i autor dokumentarnog filma "3 Dana" koji prikazuje zaustavljanje tenkova u mjestu Polog 1991. godine i filma "Let iznad minskog polja" koji govori o �etvorici pripadnika deminerske postrojbe u sastavu Oru�anih snaga BiH, koje pored opasnog zanimanja povezuje ljubav prema neobi�nom hobiju - letenju paraglaiderom. Trenutno �ivi u Širokom Brijegu i radi u Mostaru.

Dalibor Nikoli� Dala (Mostar / BiH)

Dalibor Nikoli� rodjen je u Mostaru 17. 4. 1974. Diplomorao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu 2000 u klasi profesora Nikole Vu�kovi�a. Trenutno obnaša du�nost asistenta na kiparskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveu�ilišta u Mostaru. Do sada imao 11 samostalnih izlo�bi u Mostaru, Posušju, Zagreb, Sarajevu, Banja Lukci, Širokom Brijegu, Dubrovniku...

Glazbeni �iri

Ante Batinovi� (Zagreb / Hrvatska)

Ro�en u Zagrebu 1951. godine. Sa 16 i pol godina po�eo raditi na Radio �ibeniku. Od 1970. do 1995. godine radi na Radio Zagrebu / Hrvatski Radio, kao novinar, urednik i autor i komentator u Glazbenom programu i Informativnom programu, te pi�e u brojnim dnevnim listovima i tjednim listovima (Studio, Fokus, D�uboks, Ve�ernji List, Vjesnik, Slobodna Dalmacija, Vikend i Start). Od 1983. do 1995. godine stalni vanjski suradnik Ve�ernjeg Lista. Od 1995. godine do danas novinar, voditelj i urednik na Hrvatskoj televiziji, u Zabavnom i Informativnom programu. Cijelo vrijeme bio reporter i novinar koji je radio intervjue s najve�im svjetskim glazbenicima, s nekima i nekoliko puta (Mick Jagger, David Bowie, Nick Cave, James Brown, Ramones, Ronnie Wood, Sting, Julio Iglesias, Placido Domingo, Diana Krall, Sex Pistols, Jose Carreras, Public Enemy, Afrika Bambaataa, Sonic Youth, Robbie Williams, Khaled, Lalo Schifrin, Ennio Morricone, Paul McCartney, Metallica kao i sa �abanom Barjamovi�em) ali isto tako raportirao sa najve�ih doga�ja u svijetu i u nas: ameri�kih i europskih turneja Rolling Stonesa, sa feastivala u Sanremu, sa Montreux Jazz festivala i svih drugih svjetski relevantnih doga�aja. Nije nikada brinuo o �anrovskim ograni�enjima nego davao prednost znati�elji pa radio dokumentarce o Zagreba�koj filharmoniji, Gibonniju, Metallici, Davidu Bowieju, ZZ Top i Nicku Caveu sa kojim se susretao i u Londonu, Zagrebu ali i Berlinu i Brightonu. Objavio knjigu " Mora� jednom i pucat, nemo� samo dodavat! " o izborniku Slavenu Bili�u, a u pripremi je i knjiga "U prvom redu backstagea" sa silnim do�ivljajima sa dvjestotinjak najve�ih glazbenih li�nosti dana�njice, njihovim intervjuima ali i do�ivljajima s njima koji do sada nikada nisu bili objavljeni, naro�ito s javljanjem za Dnevnik HTV-a u Zagrebu iz garderobe 50Centa.

Boris �erku� (Mostar / BiH)

Dugogodi�nji glazbeni urednik i voditelj na mostarskom RDV-u. Ispo�etka se aktivno bavio rokenroulom u bendu Najsmolu�i, ali kada je sku�io da puno bolje slu�a glazbu, nego �to istu svira - okanio se �orava posla i odlu�io postati analiti�ar, povjesni�ar i kolekcionar svega �to ima veze sa popularnom glazbom i pop - kulturom uop�e. Ionako ka�u da su najbolji glazbeni kriti�ari uglavnom propali glazbenici.

Ivan Gali� Ive�ko (Široki Brijeg / BiH)
	Ivan Gali� Ive�ko ro�en je u Širokom Brijegu 1976. godine. Utemeljitelj Hrvatske glazbene unije u Širokom Brijegu, te voditelj "male �kole gitare" preko deset godina kroz koju je pro�lo tisu�e mladih iz cijele Hercegovine. Vrsni gitarist i poznavatelj svih vrsta glazbenih izri�aja. Za�etnik, osniva�, pokreta�, organizator i glazbeni urednik West Herzegowina Fest-a.

18.07.2011.